Savremena dijagnostika se ne može zamisliti bez magnetne rezonance (MR). Magnetna rezonanca je danas suverena metoda u dijagnostici pojedinih stanja – evaluacija i tzv. „staging” karcinoma u maloj karlici (prostata, cervix i corpus materice, rectum), oboljenjima koštano-zglobnog sistema, kao i u analizi oboljenja kičmenog stuba i centralnog nervnog sistema. Pozitivna osobina magnetne rezonance je što nije bazirana na korišćenju X zračenja, te je preporučena za dijagnostiku većine stanja kod djece i trudnica – objasnio je dr
Vladimir Krgović.
Prema njegovim riječima za sada nisu dokazani štetni efekti MR kao dijagnostičke procedure jer je ona bazirana na korišćenju magnetnog polja i radio frekvencije. O magnetnoj rezonanci kao metodu u dijagnostici određenih stanja, njenim prednostima i nedostacima, ali i tome ko sve ne smije biti podvrgnut ovom pregledu za „ Dan” govori dr Vladimir Krgović specijalista radiolog.
Poznato je da skener(CT) zrači, da li MR ima neka neželjena dejstva?
– Njeni nedostaci su što proces pregleda traje prilično dugo (u nekim slučajevima i do sat vremena), kao i što se ne može koristiti kod pojedinih pacijenata sa metalnim stranim tijelom u organizmu. Zbog dužine trajanja kod pregleda MR su mnogo češći artefakti (nejasnoće slike) usled pomjeranja ili disanja pacijenta.
Da li postoje stanja koja očitava isključivo MR?
– Ne postoje stanja koja isključivo očitava magnetna rezonanca, ali je svakako zlatni standard u tzv. staging-u pojedinih karcinoma, kao i kod oboljenja koštano-zglobnog sistema i centralnog nervnog sistema.
Postoje li sumnje u dijagnostici koje se ne mogu otkriti primjenom MR?
– Veoma je bitna dobra korelacija između radiološkog i kliničkog pregleda, kao i PH analize (biopsija) radi postizanja krajnje dijagnoze.
Kontraindikacije za primjenu ove radiološke metode? Ko ne smije biti podvrgnut snimanju na MR?
– Pacijenti sa metalnim stranim tijelima – implantima, protezama, kao i pacijenti sa pejsmejkerima ne bi trebali da budu podvrgnuti pregledom na magnetnoj rezonanci jer magnetno polje usled zagrijavanja metala može izazvati povrede i opekotine tkiva.
Da li se napredak u radiologiji više ogleda u dijagnostici ili terapiji?
–
Radiologija je poslednjih decenija značajno napredovala usleg tehnološkog razvoja i napretka jednako efikasno i na polju dijagnostike, kao i na polju terapije.
Da li je radiologija sa MR dostigla svoje limite ili postoji mogućnost za usavršavanje novih metoda?
–
Mnoge nove procedure koje se svake godine uvode u radiološku praksu su svakako garant da se radiologija kao medicinska grana i dalje razvija i napreduje.
Da li se može potkrasti greška u očitavanju neke od metoda ili to zavisi od onoga ko čita?
– Ljudski faktor i stručnost radiologa je presudan u kvalitetu pregleda, kao uostalom u svakom poslu, ali i pregled mora biti tehnički maksimalno korektno odrađen da bi bio upotrebljiv i validan za intepretaciju. Naravno radiologija kao dijagnostička grana nije svemoguća u postavljanju krajnje dijagnoze i nerijetko je ista rezultat kvalitetne saradnje kliničkih, laboratorijskih i radioloških nalaza.
Da li pravilo da bolje vidi vidi 4 očiju, vrijedi u radiologiji, da li iza čitanja nalaza stoji tim ili sam pojedinac?
– U principu pregled najčešće radi jedan radiolog, ali kod delikatnih i nejasnih stanja nekada može biti uključeno više kolega, te se konzilijarno donose odluke i postavljaju dijagnoze.
D.Lj.
Skener i dalje metoda izbora
Postoji li još razlika između MR i CT pregleda?
– Osim same tehnike pregleda, između CT i MR pregleda postoje brojne razlike, tj.svaka od te dvije metode ima svoje prednosti kod pojedinih oboljenja. Prednosti skenera su što znatno kraće traje, nekada svega par minuta te se kao takav koristi u urgentnim uslovima rada kao i kod politrauma. Takođe skener je i dalje metoda izbora kad su u pitanju oboljenja grudnog koša, prije svega kod analize plućnog parenhima, kao i kod prikaza kalcifikata i hemoragije/krvarenja. Skener se koristi češće i kod klaustrofobičnih pacijenata upravo zbog znatno kraćeg trajanja pregleda. Nedostatak skenera je što su nešto češće alergijske reakcije na kontrastno sredstvo nego kod magnetne rezonance.
)){kind=small}
